1.        Lager (Karlovačko, Ožujsko, Stella Artois, Heineken, Gösser,  Becks, Turborg, Budweiser, Velebitsko, Vukovarsko, Sarajevsko,
           Pilsner uruquel)
2.        Pilsner (Pilsner uruquell)
3.        Pšenično (Paulaner weissbier)
4.        Stout (Guiness, Velebitsko tamno, Tomislav)
5.        Ale (Leffe Blonde, Kwak)
Različite vrste piva su proizvedeni korištenjem različitim sirovina i tehnika vrenja. Izraz "pivo" je opći opis primijenjene na četiri glavne vrste piva - lager, pilsner, stout i ale. Svaki brand ima jedinstvena svojstva ali razlikuje između različitih regija.
Ale
Pivo se drži na niskoj temperaturi (ispod 0 C) kako bi se dopustila stabilizacija i prirodno taloženje kvasca. Pivo se zatim filtrira kako bi se uklonio preostali talog kvasca. Nema naknadne fermentacije u bačvama. Boja Alea je uglavnom malo tamnije od lagera. Boja može varirati od zlatno žutih, crvenkastih nijansi do  tamnosmeđe. Postoji više nijansi i različitih ukusa. Postoje brojne vrste ale piva koja se razlikuju po gorčini (Mild, Bitter, Pale ale), boji (Brown ale, Old ale, Red ale, Golden ale).
Postoji i razlika u količini pjene: od skoro nikakve do bogate i guste pjene.
Ima veću koncentraciju alkohola nego u lager pivu.
Ale označava lagano pivo bakrene boje, voćne arome i vrlo ukusno.
Lager
Lager, Lagerbier (odležano pivo) - pivo dobiveno je hladnim vrenjem sladovine sa čistom kulturom kvasca donjeg vrenja. Može biti svijetlo ili tamno, te slabo, umjereno ili jako zahmeljeno. Poznato je diljem svijeta, no najpopularnije je u Europi, posebno u zemljama njemačkoga govornog područja (Austrija, Njemačka, Švicarska, Češkoj i Slovačkoj). Služi se hladno, natočeno u visoku čašu sa dosta pjene. Izumio ga je austrijski pivarski majstor Anton Dreher. Razlikuju se tri osnovna tipa svijetlog lager piva: Bečki, Plzenski i Dortmundski. Razlike proizlaze zbog različite tvrdoće vode, boje i razgrađenosti slada, te trajanja i vođenja vrenja.
Lager pivo prolazi proces sazrijevanja kroz 1 do 2 tjedna pri hladnoj temperaturi kako bi se stabiliziralo pivo i stvorio konačni ukus. Lager pivo je bistre svjetlo žuto zlatne boje. 
Bečki postupak je vjerojatno najstariji postupak proizvodnje jednog tipa lager piva, danas poznatog pod imenom Ožujsko (Marzen) pivo. Izumio ga je Anton Dreher, austrijski pivar, koji je godine 1841. prvi primijenio kvasac donjeg vrenja u svojoj pivovari Schwechat u okolici Beča. Nešto modificiranu verziju tog postupka preuzima zatim pivarska obitelj Sedlmayr iz Münchena, da bi pripremila posebno pivo za Oktoberfest. Postupak se brzo proširio po zemljama tadašnjeg Austrijskog carstva i čitave Europe. Sladovina (12,0-12,8% ekstrakta) proizvodi se od srednje tvrde vode i slada jantarno žute boje. Glavno je vrenje hladno (4 - 8 oC), dugotrajno (10-12 dana), a odležavanje pri OoC traje 13 mjeseci. Pivo je brončane, jantarno crvene ili bakrene boje, blagog sladnog okusa, sadržava 5,5% alkohola i savršeno se slaže sa začinjenim jelima.