Osnovni sastojci piva su voda, alkohol (etanol), ugljični dioksid i neprevreli dio ekstrakta (suhe tvari) sladovine. Udjel etanola ovisi o koncentraciji suhe tvari u sladovini od koje je pivo proizvedeno i stupnju vrenja. Ovisno o vrsti piva, alkohola može biti od 0,5% kod "bezalkoholnih" do 11% kod ječmenih piva. Lager piva sadržavaju do 0,5% ugljikova dioksida, koji mu daje svježinu i reskost, te bitno utječe na pjenjenje. Stabilnost pjene ovisi o koncentraciji i kemijskom sastavu neprevrelog dijela ekstrakta, pa se piva s više ekstrakta jače pjene. Ipak količina pjene piva ovisi o sasvim specifičnim sastojcima ekstrakta, (bjelančevine, peptoni, pektinske tvari i hmeljne smole) koji svi zajedno čine samo manji dio neprevrelog ekstrakta.
Koncentracija ekstrakta u pivu ovisi, isto kao i koncentracija alkohola, o vrsti piva i stupnju njegova vrenja. Pivo sadržava od 2,5 do 8% suhe tvari. Do 90% ekstrakta su ugljikohidrati, a manje od 10% bjelančevine. Aminokiseline, glicerin, mineralni sastojci, vitamini i drugo zajedno čine svega nekoliko postotaka od ukupne suhe tvari ekstrakta.
Pivo sadržava vitamine B-kompleksa, biotin (H), aneurina (B1), riboflavina (B2), piridoksina (B6), nijacina (PP faktor), pantotenske kiseline, natrij, sumpor, kalij, cink, kalcij, klor, fosfor, bakar, željezo i magnezij.
 
Slad
Najvažniji sastojak piva predstavlja slad. On određuje okus piva, boju, gustoću i jačinu. Slad se može napraviti od raznih žitarica: ječam, pšenica, zob ili raž. Najviše se koristi ječam jer stvara najviše šećera.
Ima raznih vrsta slada, ovisno o načinu kako je pečen. Što je tamnija boja dobiva se jači okus piva. Blijedi slad je standardni slad u većini piva kao što su svijetla piva i zlatne pilsnere.

Pivski kvasac
Prva piva su se proizvodila spontanim nekontroliranim vrenjem. Pronalaskom kvaščevih gljivica pivski kvasac postaje jedan od četiri bitna sastojka piva. Pivski kvasac određuje vrstu piva, lager ili ale. Procesom donjeg vrenja uz pomoć gljivica Saccharomyces carlsbergensis dobivaju se lagani lageri, a gornjim vrenjem pomoću Saccharomyces cerevisiae gljivica dobivaju se jaki i teški aleovi. Kvasac također stvara alkohol u pivu i prirodno gazira pivo. Kvasac pretvara šećer iz slada u alkohol i ugljični dioksid (CO2).
 
Hmelj                
Slad daje pivu izgled i boju dok hmelj daje aromu.

Voda
Voda je jako bitan faktor kvalitete piva. Najpoznatija je voda Pilsena. Ona je jako meka i omogućava dobivanje vrlo kvalitetnog češkog piva.